Estonija pohranjuje državne podatke u Luksemburgu
Estonija povjerava svoje terabajte informacija saveznicima kako bi poboljšala sigurnost ključnih vladinih sustava.
Dugogodišnja politička stabilnost i prosperitet učinili su Luksemburg, malu europsku zemlju, pouzdanim mjestom za pohranu osjetljivih podataka.
Luksemburg ima 23 visokotehnološka podatkovna centra i brze internetske veze, od kojih je većina izgrađena u posljednjih 10 godina. NATO i Europska unija odabrali su Luksemburg za pohranu podataka u prošlosti. Luksemburg je sada Estonijin preferirani izbor za pohranu podataka.
Početkom lipnja, Estonija je prenijela četiri ključne baze podataka, uključujući zemljišne i poslovne registre, na servere u jednom od visokosigurnosnih podatkovnih centara u Luksemburgu.
Estonija pohranjuje državne podatke u Luksemburgu
Planirano je premještanje šest različitih paketa podataka u rujnu.
“Naša vlada pružila je usluge podatkovnog centra zajedno s imunitetom. To je inovativni dio,” rekao je Patrick Houtsch, direktor luksemburškog vladinog centra za informacijske tehnologije. “Naravno, mogli su pohraniti svoje podatke u neki javni oblak ili kod pružatelja usluga, ali ne bi imali iste garancije u smislu potpune zaštite i znanja gdje se informacije nalaze.”
U vrijeme kada tehnološki divovi suočavaju s rastućim nepovjerenjem, Estonija povjerava svoje terabajte informacija saveznicima u nadi da će poboljšati sigurnost ključnih vladinih sustava. Estonskih 1,3 milijuna građana može obavljati porezne prijave, glasati, bankariti, organizirati putovanja i pristupati zdravstvenim kartonima putem interneta u roku od nekoliko minuta koristeći visokotehnološki sustav nacionalnih osobnih iskaznica.
Godine 2007. Estonija je bila izložena cyber napadu koji je uništio privatne i vladine web stranice. Rusija je bila optužena za napad, ali Kremlj je negirao optužbu.
Stoga je Estonija odlučila osigurati svoje podatke izvan svojih granica u slučaju vojnog napada ili druge velike hitne situacije.
Poseban sporazum između dviju zemalja
U lipnju 2017. dvije su zemlje potpisale bilateralni sporazum koji jamči da će estonska podatkovna ambasada u Luksemburgu biti 'nedodirljiva'. Baš kao što bi imala imunitet normalna ambasada. Luksemburške vlasti, poput administrativnih, pravosudnih, vojnih ili policijskih, ne mogu pristupiti podatkovnom centru gdje se podaci nalaze bez dopuštenja estonskih vlasti.
“Sporazum koji imamo s Luksemburgom je da je to naš teritorij, naša jurisdikcija,” rekao je Siim Sikkut, glavni informacijski službenik estonske vlade.
Kada vlade sklapaju ugovore s privatnim tvrtkama poput Amazona, Googlea i Microsofta za usluge u oblaku, može doći do nedostatka zaštite za javne informacije.
Estonija je planirala pohraniti javne podatke u Microsoft Azure. Ova opcija je testirana između Estonije i Microsofta 2014., ali nije pružila razinu kontrole koju Estonija traži.
Estonija trenutno plaća 200.000 do 300.000 eura (226.000 do 339.000 dolara) godišnje za hosting podataka u Luksemburgu.
“Nismo htjeli koristiti slučajni oblak koji je negdje u svijetu, gdje ne znamo kakva pravila i zakoni vrijede za podatke koje tamo stavljamo,” rekao je Sikkut. “Željeli smo imati punu jurisdikciju nad podacima. Nijedan privatni partner u oblaku to stvarno ne može omogućiti.”